Jedna od važnijih stvari za dobru komunikaciju je precizno biranje i koriÅ”tenje pojmova. Neki ljeviÄarski pojmovi koji se koriste u svakodnevnoj komunikaciji su uvelike promijenjeni u svoje ādruÅ”tveno prihvatljiveā varijante, dok se drugi koriste iskljuÄivo u negativnom smislu. Ali da ne kompliciramo definicijama, lakÅ”e je pokazati na primjerima.
Jedna od glupljih stvari koje je ljevica prihvatila bez imalo otpora je koriÅ”tenje fraze ābivÅ”a državaā, ābivÅ”a Jugoslavijaā, ili neka od sliÄnih varijanti. Ovo niÄim nije opravdano.
Za poÄetak, Äemu naglaÅ”avanje ābivÅ”a državaā ili ābivÅ”a Jugoslavijaā? Postoji li trenutno Jugoslavija? Ne. Dakle, samo āJugoslavijaā je sasvim dovoljno.
Cilj naglaÅ”avanja ābivÅ”eā je naravno distanciranje, pretvaranje pojma Jugoslavije u davnu proÅ”lost, neÅ”to Å”to ne smijemo niti izgovarati kao da se stvarno dogodilo, najviÅ”e zato da nam ne bi sluÄajno palo na pamet da je ponovo uspostavimo. (āZaboravljajuā da to gotovo nitko i ne želi, vidi: Jugoslavija.)
Jedan od oÄitijih primjera kako je desnici uspjelo pretvaranje rijeÄi Jugoslavija u neÅ”to prljavo i nepoželjno, tj. u neÅ”to Å”to se ne spominje u pristojnom druÅ”tvu, je Äinjenica da ljudi uglavnom utiÅ”aju glas kad izgovaraju rijeÄ Jugoslavija u javnosti. Ukoliko to niste do sada primijetili, obratite pozornost kad budete iduÄi put sjedili na kavi. Äesto se glas utiÅ”ava Äak i kad se izgovara ābivÅ”a državaā, jer i to odaje Äinjenicu da se za stolom priÄa o Jugoslaviji, kao da je - užasa li - postojala, i kao da je dio naÅ”e kolektivne proÅ”losti, Å”to je nezamislivo.
Ukratko, nemojte se bojati pojmova (niste desniÄari), i prestanite koristiti desniÄarske i liberalne fraze kad priÄate o povijesnim entitetima.
Osobno, jedna od dražih stvari za napraviti kad netko kaže ābivÅ”a državaā je pretpostaviti da misle na Austro-Ugarsku, jer zaÅ”to ne?
āPartijaā kao pojam je neÅ”to Å”to najÄeÅ”Äe koriste neoliberali, ali i mnogi desniÄari. Cilj je, jednako kao i s ostalim pojmovima na ovoj stranici, asocijacija s neÄim negativnim. U pravilu, pokuÅ”ava se asocirati bilo kakve kriminalne (ali i nekriminalne) radnje s komunizmom, kroz Äinjenicu da je āpartijaā bio dio naziva komunistiÄkih stranki u Jugoslaviji (i u ostatku svijeta).
Tako naprimjer nastaju ovakve objave:
Zapravo, ako pretražite profil Nevena BarkoviÄ-Clickbaita za pojam partijski, možete vidjeti hrpu takvih primjera.
Ali, evo jedna super tajna: partija i stranka znaÄe potpuno istu stvar. Razlika je samo u tome Å”to je partija internacionalna rijeÄ koja nam kroz njemaÄki i francuski dolazi iz latinskog, a stranka dolazi iz praslavenskog.
Naravno, kad BarkoviÄ-Clickbait i njemu sliÄni desniÄari priÄaju o nekome iz partije Fokus, onda se piÅ”e o āstranaÄkom predstavnikuā i āpredsjedniku strankeā, ali ako se radi o nekome tko im politiÄki i ideoloÅ”ki ne paÅ”e, onda su āpartijski uhljebiā i āpartijski PR-ovciā (iako bi se, recimo, moglo za Index reÄi da je partijski PR kad je u pitanju stranka Fokus).
To je toliko uÄestalo da je Äak i HJP uvrstio odvojenu razg.pejor. definiciju za negativne konotacije rijeÄi partija:
Za razliku od stranke:
TakoÄer je znakovito da na definiciji stranke nema spomena partije, za razliku od definicije partije gdje se uredno spominje stranka kao sinonim.
U razgovoru uživo ljudi obiÄno ostanu zateÄeni ako ih pitate zaÅ”to koriste izraz partija ako imamo rijeÄ stranka. Jer za to nema apsolutno nikakvog drugog razloga osim anti-socijalistiÄke propagande i demoniziranja politiÄke ljevice. Za razliku od ābivÅ”a Jugoslavijaā, ovaj mentalni trik ne funkcionira u inozemstvu jer je party sasvim normalna rijeÄ za stranku/partiju.
Kao Ŕto bi, uostalom, trebalo biti i kod nas.
Jedna od jako Äestih greÅ”ki, ali veÄinom namjernih, je mijeÅ”anje pojmova socijalizam i komunizam, kao i predstavljanje politiÄkih protivnika kao ākomunjareā, bez obzira na politiÄku ideologiju koju stvarno prakticiraju.
Kad vidite da netko krivo koristi pojmove socijalizam i komunizam, ne dugujete im nikakav daljnji nastavak razgovora prije nego ih ispravite. U protivnom priÄate o dvije potpuno razliÄite stvari i razgovor nema smisla.
NajÄeÅ”Äa glupost koju Äete Äuti je predstavljanje etatizma kao komunizma/socijalizma. To je neÅ”to gdje su liberali Äesto gori od desniÄara, jer liberali su anti-etatisti i jako im paÅ”e pretvaranje da je komunizam ādržava duradi neÅ”toā. Ali kao Å”to znamo, postoje varijante socijalizma koje mogu ukljuÄivati etatizam, ali postoji i solidan broj onih koje ga iskljuÄuju. Komunizam definicijski niti nema državu u ovom danaÅ”njem obliku, pa je to popriliÄno smjehotresno, i lako za ispraviti: izmeÄu ostalog, niti jedna država koja se u propagandne svrhe na zapadu zove ākomunistiÄkomā nikad za sebe nije tvrdila da je komunistiÄka, nego u pravilu āsocijalistiÄkom, s ciljem postizanja komunizmaā.
TakoÄer, svaki put kad UZP HDZ netko nazove komunjarama, ispravite ih bez iznimke. UZP HDZ nema nikakve ideoloÅ”ke poveznice s komunizmom (ni socijalizmom), a svi znaju da se radi o osuÄivanoj kriminalnoj organizaciji, pa je stoga važno da se ljevica distancira od njih. NajviÅ”e zato Å”to i ultra-desnica te liberali namjerno propagiraju tu tezu da su HDZ-ovci komunjare. Zapravo, kao Å”to je veÄ spomenuto, svi koji im se ne sviÄaju su komunjare.
S obzirom na to da je UZP HDZ proveo najveÄu privatizacijsku pljaÄku u povijesti ove države, HDZ možemo bez problema nazvati neoliberalnim kapitalistima. To je doslovno glavna karakteristika za dobijanje te titule.
Za kraj, važno je znati da nema nikakvog razloga da prihvaÄamo āneprijateljskeā definicije pojmova. Bez obzira na to koliko neoliberali i desniÄari propagirali definiciju da je socijalizam isto Å”to i država, i da je svaki komunist doslovno Staljin, to nikad neÄe biti istina. Jedini naÄin na koji to može postati istina je ako ih nitko ne ispravlja u nepismenosti.